Mjesto gdje očaravajući krajolik, ljudi, domaće životinje i umjetnost žive u savršenom skladu

Općina Gola smjestila se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, na lijevoj obali rijeke Drave, u području Prekodravlja, na samoj granici sa susjednom Mađarskom. Sam naziv Gola vuče korijene iz mađarskog jezika i znači roda, što nije neobično jer se velik broj roda gnijezdi upravo u Goli. Uz selo Gola koje je centar i središte, općinu još šine četiri sela, a to su: Gotalovo, Novačka, Otočka i Ždala. Dio posjeda preko rijeke Drave bio je u prošlosti sastavni dio župe Drnje. Mještani Drnja su se počeli spontano naseljavati najvjerojatnije već krajem 18, a sigurno početkom 19. stoljeća. Dokaz pronalazimo u matičnim knjigama župe Drnje gdje stoji podatak o novom naselju preko rijeke Drave pod imenom Novo Selo 1802. godine, od 1808. se spominje Ždala (iako je pouzdano postojala i ranije), godine 1809. je prvi puta spomenuto Drnje preko Drave u matičnoj knjizi krštenih, dok se u matičnoj knjizi vjenčanih župe Drnje spominje od 1813. godine, a 1812. godine selo Gotalovo, od 1819. se spominje Trčkovec, a od 1822. godine selo Gola.

Godine 1827. poslije mnogih zahtjeva stanovnika Gole odvojena je filijala Gola od župe Drnje, te je osnovana župa u Goli pod zaštitom Svetih Triju Kraljeva koji i danas štite ovu Općinu. Iako su kroz godine ovo područje poharale razne prirodne nepogode kao što je bilo izlijevanje Drave 1851. godine, pošasti kao kolera u Gotalovu 1855. godine koja je pomorila mnogo ljudi, te ratna stradavanje, crkve su sa svojim vjernicima preživjele do danas.

Gola danas svojim posjetiteljima nudi uživanje u miru i tišini očuvanih prirodnih krajolika, koji pružaju mogućnost bavljenja sportom, rekreacijom te lovom i ribolovom u nezagađenim vodama jezera i rijeke Drave.

Pepelara – Sveta Elizabeta

Stari grad danas poznat kao Pepelara imalo je veliku važnost za ovaj dio Podravine u vrijeme turskih osvajanja i napada na ove prostore. Danas se u šumi nalaze ostaci utvrde Sent Eržebet ili Sveta Elizabeta. Utvrda je dobila ime po kćeri hrvatsko-mađarskog kralja Andrije II. Kroz povijest je mijenjala vlasnike, a srušena je i spaljena 1526. godine, kada su Turci na Mohačkom polju potukli svu mađarsku vojsku. Prema usmenoj predaji mještana Gole, od Pepelare do Brežnice (Berzence, mjesto u Mađarskoj) bile su ulice pune trgovina i mesnica, a bili su povezani i podzemnim hodnicima. Uz Pepelaru je isto tako vezana i usmena predaja o kipu Majke Božje Molvarske koji je po redovniku, u bijegu pred Turcima, prenesen iz tamošnjeg samostana u Molve. 

Šumarija Repaš

Šume koje spadaju pod upravu Hrvstskih šuma Repaš po očuvanosti, kvaliteti i ekološkom stanju spadaju među najljepše u Hrvatskoj. Od šumskih su vrsta najviše zastupljene hrast lužnjak, grab, bukva, poljski jasen, crna joha, bijela vrba, crna topola, a ima i nešto crnogorice koja ovdje nije autohtona vrsta – obične smreke, američkog borovca, običnog bora i duglazije. Uz rijeke i potoke nastanjuju vrbe i topole, a više terene šume s grabom. SPOMENIK PRIRODE:

Skupina stabala hrasta lužnjaka u parku kod zgrade Šumarije Repaš  

Repaš je nadaleko poznat po svojim hrastovim šumama. Među njima se smatraju najstarijim primjercima u Podravini četiri stabla hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) koja se nalaze u mjestu Ždala, a rastu u malom parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš. Starost im se procjenjuje na oko 380 godina. Njihova starost, izuzetna ljepota, estetski izgled, te znanstvena i povijesna vrijednost razlog su što su ova stabla zaštićena na temelju Zakona o zaštiti prirode u kategoriji Spomenika prirode.

Županijska skupština Koprivničko-križevačke županije je Odluku o zaštiti tog vrijednog Spomenika prirode na svom području donijela u listopadu 1998. godine. Time je odano i priznanje nosiocima gospodarenja tog područja-Hrvatskim šumama, zahvaljujući kojima su stabla i lokalitet malog parka u kojem se nalaze stari hrastovi. Visina hrastova kreće se u rasponu od 24-28 metara. Prsni opseg im iznosi oko 4,5 metra. Neka stabla su dijelom oštećena, a svako od njih je mali cenobij s velikim brojem okupljenih vrsta mahovina, gljiva, kukaca, paučnjaka i ptica. Površina na kojoj se nalazi ovaj vrijedni spomenik prirode iznosi 0,10 hektara.

Zaštićeni krajolik Čambina

U kutu što ga zatvara lijeva obala rijeke Drave i državna granica s Republikom Mađarskom, u blizini sela Repaš nalazi se Čambina. Zaštićeni krajolik Čambina proteže se na oko 50 hektara površine. To je očuvani vodeni ekosustav potkovastog oblika koji s okolnim prostorom sadrži brojne prirodne, ekološke, hidrobiološke i estetske vrijednosti. U središtu šume uz samo jezero, nalazi se ugodan Ugostiteljski objekt, lovački dom Čambina u vlasništvu Hrvatskih šuma. 

Nalazi se u Koprivničko - križevačkoj županiji

Koordinate: 46.12◦N; 17,04◦E

Naselja u sastavu Općine: Gola, Gotalovo, Novačka, Otočka, Ždala

Zauzima površinu od 76,33 km2

Broj stanovnika (2011): 2.760

Gola: 995

Gotalovo: 404

Novačka: 396

Otočka: 247

Ždala: 718

Načelnik općine: Stjepan Milinković (HDZ)

Dan Općine Gola: 13. lipnja (Blagdan Svetog Antuna Padovanskog)

Ješkovo

Nekadašnji dravski rukavac čiji su krajevi okrenuti prema lijevoj obali rijeke Drave, bara je koja se nalazi u blizini Gole. Ovdje se nalazi nekoliko raštrkanih seoskih gospodarstava koji žive u skladu sa brojnim i raznolikim životinjskim svijetom koji čine autohtone i druge vrste riba, ptica močvarica i malih sisavaca. Poželite li mir, spokoj i odmak od svakodnevice tada je Ješkovo prava destinacija za vas.  

Art centar Ješkovo

Art centar Ješkovo nastalo je iz vizije umjetnika Dragutina Ciglara i udruge koju je osnovao. Udruga Motacilla Alba i Art centar Ješkovo zamišljeni su kao spoj umjetnosti, edukacije, prirode i ljudi otvorenih srca. Ovdje se umjetnici i hobisti, ljubitelji lijepog i zaljubljenici u prirodu susreću na događanjima poput Međunarodnog simpozija keramike, raznim radionicama, na slikarskim i kiparskim kolonijama i slično. Ovaj centar izdvaja se od sličnih i po tome što se velika važnost poklanja edukaciji najmlađih kao i osobama s posebnim potrebama. Surađuje sa centrom Podravsko sunce, Osnovnom školom Antun Nemčić Gostovinski i brojnim institucijama. 

Eko park znamenitih podravaca i rijeke Drave

U neposrednoj blizini Art centra Ješkovo nalazi se Eko park znamenitih Podravaca i rijeke Drave u kojem se nalaze skulpture nastale na kiparskim kolonijama u Art centru Ješkovo. Tako imate jedinstvenu priliku vidjeti na jednom mjestu velikane poput Zlate Bartl, Ivana Generalića, Blaža Lengera, svetog Marka križevčanina, ali i stanovnike rijeke Drave poput skulpture štuke koja se nalazi u Guinessovoj knjizi rekorda.

Poljoprivreda

Prostor općine Gola obiluje plodnom zemljom stoga ne čudi što poljoprivredna proizvodnja čini čak 88% prihoda domaćinstava. Gotovo se svi poljoprivrednici bave proizvodnjom osnovnih žitarica, dok jedan manji dio uzgojem povrća i voća. Najvažnija poljoprivredna grana je stočarstvo u čemu prednjači govedarstvo i svinjogojstvo. Budući da Prekodravlje praktički nema obradivih površina i vrlo malo pašnjaka, 99% krava na žalost se drži na vezu u stajama. Perad se uglavnom uzgaja samo za vlastite potrebe na okućnicama najviše pilići, kokoši, a nešto manje patke, pure i guske. 

Galerija stara škola

Centar Prekodravlja, selo Gola, poznato je poznavateljima naivne umjetnosti. U galerijskom prostoru Stare škole u Goli možete vidjeti djela dvadesetak likovnih stvaratelja ovog kraja. Najpoznatiji među njima su Ivan Večenaj - Tišlarov, Franjo Vujčec, Stjepan Večenaj, Mladen Večenaj, Martin Mehkek, Nevenka Rehorović Matas, Nada Švegović Budaj, Biserka Zlatar Milinković i dr. Osim navedenih umjetnika u Prekodravlju djeluju kipar Petar Kolarić, Dragutin Ciglar, Anica Blažeković, Dragutin Bobovec, Radoslav Cvetko, Ivana Kuzmić, Nada Kuzmić, Krunoslav Lukčin, Marija Peroš, Ivan Salajpal, Nada Zlatar Lukavski i Zvonko Živković. 

Etno kuća Večenaj

Mnoga sela imaju svoju baštinu čuvaju za generacije koje dolaze u prostorima općina, društvenim domovima i drugim objektima. Gola svoju baštinu čuva zahvaljujući u svijetu proslavljenom slikaru naivne umjetnosti, Ivanu Večenaju. On je svoju rodnu kuću i pripadajuće gospodarske objekte iz 19. stoljeća obnovio 1993. godine. Uz pomoć sina Mladena prikupljao je etnografsko blago i kroz godine je marljivo prikupio preko 1000 predmeta koji se čuvaju u Etno kući. Obzirom na veliku vrijednost, godine je 2006. proglašena etnografskom zbirkom te je danas Etno kuća Večenaj pod Zaštitom kulturne baštine Republike Hrvatske kao kulturno dobro.

Galerija Ivan Večenaj

Galerijski prostor Galerije Ivan Večenaj daje presjek autorovog stvaralaštva od njegovog početka slikanja pa sve do posljednje, nedovršene. U galeriji možete vidjeti njegova najvrednija ostvarenja, dokumente, knjige, fotografije iz njegovog života i predmete koje su nekoć izrađivala poduzeća poput Regeneracije Zabok i slična. U galeriji se prodaju reprodukcije, serigrafije, grafike, knjige i razglednice.

Gotalovo

Gotalovo je selo nastalo u 19. stoljeću kada su ga naselili stanovnici iz susjednog sela Trčkovec koji je razorila Drava. Ime je dobilo po kapetanu Đuri Gotallu, na čiji su se posjed mještani Trčkovca doselili. Poznato je po vrijednim i iznimno aktivnim udrugama koje potiču društveni život sela. Poznato je po brojnim predajama koje je kroz godine prikupio naš poznati glumac Dario Vid Balog. Prema popisu iz 2011. godine, Gotalovo ima 344 stanovnika. 

Novačka 

Novačka je nastala naseljavanjem stanovnicima koji su najviše doselili iz Novigrada Podravskog, odnosno nekadašnje Komarnice, jer su ovdje oni imali svoje konake. Novačka je prema popisu iz 2011 imala 381 stanovnika. 

Otočka

Otočka je nekoć crkveno i politički pripadala općini Peteranec jer su mještani Peteranca naseljavali prostor Otočke koji su im ranije služili kao konaki. Otočka prema popisu iz 2011. godine ima 238 stanovnika. 

Ždala

Ždala je najstarije selo u Prekodravlja koje se nalazi se na samoj mađarskoj granici. Nekoć je bilo poznato pod nazivom Novo Selo. Prema usmenoj predaji, Ždala je nastala povlačenjem odbjeglih vojnika nakon pogibije Zrinskih i Frankopana. Naseljavali su se na otocima močvarnog tla, tako da su naselje činili raštrkani konaci i salaši. Novo Selo datira iz 1778. godine, a ime Ždala dobilo je po potoku Ždalici, starom koritu rijeke Drave. Pripadala je župi Berzence u Vesprimskoj biskupiji. Prema usmenoj predaji starijih mještana Gole, ovdje je Austro – Ugarska naseljavala osobe koje su bile u sukobu sa zakonom, jer im je pogodovala izoliranost prostora. Zanimljivost je da gotovo svi stanovnici govore dijalektom mađarskoga jezika, iako se izjašnjavaju Hrvatima. Budući da je starijemu stanovništvu materinski jezik bio mađarski, hrvatski su jezik učili tek u školi, tako da je danas to mjesto jedina štokavska oaza u inače kajkavskom kraju. Prema popisu iz 2011. Ždala je imala 718 stanovnika. Ždala ima vrtić i osnovnu školu do, uključivo, 4. razreda, koji su područni odjeli matičnih ustanova iz Gole. Župna crkva posvećena je Presvetom Trojstvu.